Crkve, kapelice i križevi

sv. Jakov, MarinaŽupna crkva sv. Jakova u Marini

Već je bio izgrađen kaštel i citadela u Marini (1495.), a prošle su i opasnosti od Turaka, kada je  izgrađena nova župna crkva sv. Jakova u obliku latinskog križa s dvije pokrajnje kapele. U njima su barokni oltari posvećeni sv. Jakovu s njegovom slikom i oltar sv. Blaža s njegovim kipom. U kapeli sv. Jakova postavljena je krstionica. Na glavnom oltaru je ulje s prikazom Marijina uznesenja ispod kojega je mramorni tabernakul koji je izgradio Petar Cavaljeri. On je g. 1684. napravio, po narudžbi biskupa Cupperea dva oltara koji se sada nalaze ispred svetišta. Posvećeni su Bezgrešnom začeću i sv. Blažu. Na njima se nalaze lijepe uljane slike s prikazima svetaca. Ploče ispod trijumfalnog  luka bilježe godinu građenja 1594. i godinu obnove 1970., koja je napravljena za biskupa Josipa Arnerića. Visoko na zidu ispred svetišta je raspelo, a ulaz u crkvenu lođu ispod kora za pjevače. Do svetišta lijevo nalazi se sakristija. Pod je popločan kamenim pločama ispod kojih su se nalazili grobovi do vizitacije u 18. stoljeću biskupa Didaka Manole koji je zabranio daljnja pokapanja u crkvi zbog smrada. Danas je oko crkve mjesno groblje.
Mise su nedjeljom u 11 sati (ljeti u 10 sati), a radnim danom u 19 (zimi u 18 sati), a zavjetni dan je 25. srpnja, kad je svečana proslava.

Gospa od Sniga, DridCrkva Gospe od Sniga na Dridu

Procesija vjernika na blagdan Gospe Snježne, 5. kolovoza, upućuje se od Marine na niži dio brda Drid, Mali vrh (170 m) na kojem je prvobitna crkva sagrađena u 6. st. Dokaz za tu tvrdnju je konstrukcija luka nad vratima i jedan natpis u kamenu iz tog vremena. Polukružni luk je identičan takvom iz Dioklecijanove palače, ali mu nedostaje prednji dio s natpisom. U 15. st. u njega je uklesan grb. Tijekom vremena crkva je povišena oko 1 m i produžena za  još jednu dužinu (ukupno 18 m), ali je zadržala originalni oblik. Na jednostavno novo pročelje dodana je nova preslica s jednim zvonom. U crkvi se nalaze zavjetni darovi, ali ne i originalana slika Gospe Dridske jer je u opasnosti od Turaka g. 1500. prenesena na Čiovo u franjevački samostan. Okolo crkve je dobro uočljiv suhozid na nekim mjestima u visini 1 m iz predantičkog doba.
Mise se održavaju na blagdan Gospe Snježne, 5. kolovoza i na Uskrsni ponedjeljak kad se obavlja i blagoslov polja.

Crkva sv.Ivana KrstiteljaCrkva sv. Ivana Krstitelja u Marini

U neposrednoj blizini kaštela, na Trgu Stjepana Radića u Marini, smještena je crkva sv. Ivana Krstitelja. Građena je vjerojatno u vrijeme zidanja utvrde i “citadele” – obrambenog zida g. 1495. ili nešto kasnije. Njezin je izgled gotičko – renesansni, a kasnije joj je dodan i sat na pročelje koje se stopilo s dijelovima zida okolnih zgrada. U crkvi je velika kamena krstionica smještena u bočnom udubljenom prostoru s kamenim lukom, kod ulaza desno. Na stol je postavljen retabl – oltar s pučkom slikom sv. Ivana. Mali renesansni prozori nalaze se samo na lijevom bočnom zidu crkve i apside. Desni je zid zatvoren i na njega je smješten dio kamenog odlomka predoltarne pregrade s pleternom ornamentikom i latinskim natpisom, iz vremena kneza Muncimira (g. 892.). Fragment je s tog područja iz nepoznate crkve, ali je mogao biti dopremljen i kod gradnje kaštela u 15. st. Crkva je u potpunosti obnovljena.
Mise se održavaju u crkvi na blagdan sv. Ivana, 24. lipnja.

Crkva sv. MarineCrkva  sv. Marine u Marini

Crkva je smještena uz samu prometnicu prema Trogiru na uređenom prostoru s parkom. To je lijepa visoka jednobrodna kamena građevina ravnog pročelja i snižene polukružne apside. Na ožbukanom pročelju nalazi se okrugli prozor iznad dovratka i mala preslica s jednim zvonom. Prema vizitaciji iz 18. st. crkva je imala vanjsku krstionicu, a okolo su se nalazili stećci na starim grobovima iz vremena od 14. do 16. stoljeća. Za crkvu su brinuli popovi glagoljaši. Crkva je popločana u 17. stoljeću, a radove je izveo majstor Cavaljeri. Danas se ne misi u toj crkvi.

Špilja sv. Filipa i Jakova, GrotaCrkva sv. Jakova i Filipa u špilji Grota

Nešto zapadno od brda Drid, na udaljenosti 2 km od župne crkve u Marini i u sredini obronka Pliće (210 m) nalazi se špiljica sv. Jakova. Njezina je dubina oko 60 m i širina 10 m. Do nje se nalaze neistraženi ostaci antičkog grada Bausione po kojem je područje Marine dobilo prvobitno ime. Špilja je kroz vjekove služila raznim skupinama kao kultno mjesto okupljanja. U tu svrhu u njoj su još davno prije Krista bili izgrađeni kameni žrtvenici ili oltari. Četiri se nalaze u predvorju špilje, a dva u njezinoj unutrašnjosti.
U ranokršćansko doba  špilja je postala boravište pustinjaka i okupljalište vjernika koji su ostavljali grafite ili druga znamenja. Tako se na jednom oltaru, koji se oslanja na stalaktit s prikazom ljudske glave iz rimskog perioda, vidi uklesan lik Krista i Marije iz bizantskog razdoblja i natpis iz 6. st. o nekom kapelanu Antunu.
Drugi reljefi na oltarima ili po kamenim dijelovima špilje prikazuju, među ostalim, ranokršćanskog anđela s globusom i križom ili pisane grafite bosančicom. Na platou ispred špilje nalazi se nekoliko grobnih ploča s naknadno uklesanim ornamentima, vjerojatno u predtursko doba. U špiljici se nalazi grob iz rimskog vremena. Oltari su posvećeni, jedan sv. Jakovu, a posveta drugih šest odabrala su sela okolo Marine. Prema kršćanskoj legendi pastiri su špilju koristili kao štalu, ali im je sv. Jakov tjerao stoku iz skloništa. Ljudi su po tome zaključili da treba u špilji podići bogomolju a ne štalu. U prvom dijelu špilje podignuta je kapelica kvadratnog oblika, polukružnog stropa s jednostavnim oltarnim stolom i otvorenim pristupom u unutrašnjosti. Ona je bez ukrasa, slika ili kipova.
Tradicionalno je misa i hodočašće na brdu Pliće na dan 1.  svibnja, iako je blagdan sv. Jakova i Filipa 3. svibnja.

Gospa od Anđela, PozoracCrkva Gospe od anđela na Pozorcu

Pozorac je jedno od starih sela u zaleđu sa srednjovjekovnom crkvom Gospe od anđela izgrađenom s okolnim grobljem i vjerojatno temeljito obnovljenom g. 1789. kako je upisano na dovratku. Zahvaljujući novoj preinaci, crkva je sačuvana u izvornom obliku i spašena od eventualnog propadanja. U potpuno uređenoj unutrašnjosti iznad oltarnog stola uz zid apside postavljena je slika Gospe od anđela. Okolo crkve na uređenom i kamenim pločama pokrivenom pločniku postavljeni su srednjovjekovni grobni kamenovi, od kojih neki imaju ucrtane simbole.
Misa je na blagdan Gospe od Anđela, 2. kolovoza .

Sv. Jure, SvincaCrkva sv. Jurja u Svincima

U zaleđu Marine nastavlja se iznimno plodno polje radi kojega su izbijali česti sukobi feudalnih pretendenata na to područje. Mjesto Svinca ima na obližnjem brdašcu izgrađenu srednjovjekovnu crkvicu i groblje. U 18. stoljeću njezin titular je bila sv. Katarina, ali je kasnije promijenjen u Sveti Juraj. U to vrijeme crkva je bila župna. Posjedovala je lijepu oltarnu sliku. Osim nužnih popravaka, ta rustična, tipična kamena crkvica hrvatskog ustroja zadržala je originalan izgled, a smještena je u sredini starog groblja  koje ima nekoliko starih ploča iz predturskog perioda. U sebi nosi ranokršćansku poruku duhovnog uzdizanja prema svjetlosti i Bogu. Na jednostavno pročelje s preslicom za zvono dodana je obnovljena rozeta, kao mali polulučni bočni prozori u predjelu apside. Na oltaru je slika sv. Jurja. Pokraj njega je jedan noviji kip toga sveca na konju i kip sv. Marije. Ispred oltara je ambon i nekoliko slika. Ispred crkvice na groblju podignut je g. 1999. kameni križ s posvetnom pločom za sve poginule za Hrvatsku iz mjesta Svinca.
Mise su na dan prvih nedjelja u mjesecu u 9 :30 sati ( ljeti 8:30 sati) i na blagdan sv. Jurja, 23. travnja.

Sv. Josip, Gorač-VrsineCrkva sv. Josipa na Gorču

Obzirom da se naselje Poljica sve više širi, a crkvica sv. Luke je premalena, a selo Vrsine također nije imalo crkvu – pokazala se pastoralna potreba negdje između ova dva sela sagraditi crkvu i groblje.
Biskup šibenski Josip Arnerić u dogovoru sa tadašnjim župnikom don Nikolom Dragičevićem odlučio je kupiti u tu svrhu česticu zemlje na mjestu zvanom Gorač (od Jakus Mare, žena Mije). Dana 22. ožujka 1981. god. sklopljen je sporazum između don Nikole Dragičevića kao investitora i izvođača radova  o gradnji crkve, a radovi će trajati mjesec dana!? Crkva je posvećena sv. Josipu.
Crkva je bila nedovršena  i neposvećena, ali je ipak oko Božića 1981.god. prvu sv. misu u njoj  održao novi župnik (koji je kratko vrijeme službovao u Marini) don Pave Piplica.
Kako se sve više gradilo grobova oko crkve, a i županijska cesta od Poljica do Vrsina se širila – što zbog čestih miniranja, što zbog nestručne gradnje, crkva je ubrzo napukla a pukotine su se iz godine u godinu sve više širile unatoč saniranju.
Konačno, zbog opasnosti od urušavanja, župnik don Jurica Petković zajedno s vjernicima Vrsina i Poljica krenuo je u kompletnu obnovu crkve i okoliša, gdje se pokazao veliki duh zajedništva. Crkva je izgrađena najvećim dijelom sredstvima vjernika i besplatnim radom Poljičana i Vrsinjana.
Nekoliko mjeseci trajali su radovi i 25. lipnja 2011.god svečano je blagoslovljena obnovljena crkva koja je zasjala u novom ruhu, a prozvana je “Golubica s Gorča”. Taj dan uz sedam svećenika i mnoštvo vjernika nakon svečanog misnog slavlja ispred crkve održan je kulturno – zabavni program, a vrijedni domaćini su počastili svoje goste.
Svete mise su svake druge, treće i četvrte nedjelje u mjesecu i za veće blagdane.

Crkvica sv. Luke, PoljicaCrkva sv. Luke u Poljicima

Crkva sv. Luke izgrađena je blizu mora u selu koje se danas naziva Poljica, dok se ranije zvalo Rastinić. To selo spominje se u povijesnim izvorima polovinom 13. stoljeća. Nakon podjele dridskog posjeda, spomenuto selo i crkva dolaze u posjed trogirskog ženskog samostana sv. Dujma i sv. Nikole. Crkva sv. Luke najvjerojatnije je građena u drugoj polovini 13. ili u 14. stoljeću kao kapelica obitelji Moretti.
Sve do 1996. god. crkva je bila zapuštena i u derutnom stanju, no tada su mještani sa svojim župnikom don Filipom Rodićem primjerno obnovili crkvu i okoliš. Po svojim građevinskim oblicima je ipak zadržala osnovna obilježja gotičkog stila.
Slika sv. Luke je bila ukradena pa je nabavljen novi svečev kip, a po staroj slici sačuvanoj u katalogu koji se nalazi u Veneciji, novu sliku naslikao je umjetnik Ivan Rade Jakas. Uz spomenutog župnika don Filipa, najzaslužniji za obnovu crkve je invalid pok. Krste Matijaš koji je bez obje noge svakoga dana klesao kamen za crkvu.
Svake treće nedjelje u mjesecu redovito se u njoj obavlja služba Božja.

Ostaci samostana i Crkve sv. Petra u PoljicimaOstaci crkve sv. Petra u Poljicima

Prema priči koja se usmenom predajom prenosila sve do naših dana u Poljicima je bila neka kulina koja je utonula u more, a čiji se kameni nasip može uočiti i danas (u narodu je to mjesto zvano Muline). Također je ostala tradicija po kojoj je iz samostana sv. Nikole (prije sv. Dujma) pet koludrica  (časnih sestara) skočilo u more pred Turcima. Koludrice su skočile s morske hridi na rtu istočnog dijela poljičke uvale koji se i danas zove Koludraški krug ili Koludrovac. Navodno se spasila samo jedna – Jele koja je znala plivati, te je preplivala na suprotnu obalu. Odatle i naziv i Jelinak. Koludrice su prema pričanju mještana živjele u svom samostanu u polju Poljica na predjelu Bunarine, dok su redovnici obitavali uz crkvu sv. Petra (zemlje uz ostatke crkvenih zidova na istočnoj padini brda Drid i danas narod zove Supetar). Neke zemlje u poljičkom polju imaju znakovite nazive kao što su Koludraško i Opatija. (Izvor “Vinišćarski zbornik III”)

KAPELICE I KRIŽEVI U MARINSKOJ ŽUPI

U marinskom kraju izgleda da su bile četiri zavjetne kapelice: u samom selu Marini, na Pozorcu, u Gustirni te na Krivotini iznad Marine, sve sagrađene prije Drugog svjetskog rata.

  1. Položaj “Kraj kapelice” u blizini crkve sv. Marine, na raskrižju magistrale, ceste prema Gustirni i samom mjestu Marina, gdje je bila autobusna postaja, bilo je mjesto gdje je sagrađena kapelica posvećena Sv. Križu.
  2. Druga je bila na vr’ Pozorca  i posvećena sv. Blažu, a sagradio ju je pok. Mate Munjiza, kao zavjet umrlom sinu. Srušena je 70-ih godina 20. st. prilikom izgradnje spomen – doma.
  3. Na ulazu u Gustirnu, na podan ulice, Ivančev – Kurtov u vrijeme Austro – Ugarske također je podigao kapelicu.
  4. Na cesti koja vodi iz Marine na Drid izgrađena je kapelica sv. Nediljice i srušena za vrijeme Drugog svjetskog rata. (Izvor “Vinišćarski zbornik II”)

Neki križevi i kapelice koji nisu srušeni u ratu, srušeni su poslije, jer je odlučeno da se kopa za vodovod i kanalizaciju “slučajno” baš onuda gdje su bile spomenute kapelice i križevi.

Kapelica sv. Ante, GustirnaKapelica sv. Ante u Gustirni

U mjestu Gustirna izgrađena je kapelica sv. Antuna na trgu koji nosi svečevo ime. Mještani su je gradili tri mjeseca. U njoj je postavljen lijepi kameni kip sveca, ima zvonik i sat, a napravljena je od najfinijeg tesanog kamena. Svečano ju je blagoslovio župnik don Jurica Petković uz koncelebraciju četiriju svećenika, na sam blagdan sv. Ante 1998. godine. Nakon svečane sv. mise i blagoslova djece slijedila je nezapamćena fešta, koja je postala tradicionalna na taj dan.
Mise se održavaju na blagdan sv. Ante, 13. lipnja.

img_8234Kapelica sv. Ivana apostola u Gustirni

Smještena je na predjelu zvanom Brig, uz cestu između Gustirne i Rastovca. U blizini kapelice bio je postavljen drveni križ, kod jedne gomile u masliniku. Izgrađena je u suhozidu i posvećena 27. prosinca 2008. god. Izgradila je obitelj Nevešćanin (Gančovi) za zahvalu.

Kapelica sv.JosipaKapelica sv. Josipa u Najevima

Na predjelu od Vrsina prema Najevima (Pred Najeva vrata) u suhozidu svoga maslinika obitelj Milana Rinčića izgradila je 2008. god. i blagoslovila kapelicu posvećenu sv. Josipu. To učiniše na čast dida Josipa kao zahvalu za sve trude koje uživaju. Kip sv. Josipa u kamenu izradio je Renato Sartori.

Kapelica sv. NedjeljiceKapelica sv. Nedjeljice na Krivotini

Na cesti od Marine prema Dridu nalazi se kapelica sv. Nedjeljice, koju je 2003. godine obnovio Marin Božan pok. Ivana.
Prvotnu kapelicu sv. Nedjeljice koja je bila srušena za vrijeme Drugog svjetskog rata, početkom 20. stoljeća je dao sagraditi neki od Pereža (obitelj Begini) na čast sv. Nedjelje jer mu je sin, navodno pao s konja i poginuo baš u nedjelju.

Kapelica sv. Ivana KrstiteljaKapelica sv. Ivana Krstitelja na Vrsinama

U predjelu sela Vrsine koji se zove Ivankovi, po pričanju mještana prvi je doselio Ivan Matijaš pa su se mještani Vrsina, posebno iz plemena Ivankovi, odlučili sjetiti i počastiti svoga pretka izgradnjom kapelice posvećene sv. Ivanu Krstitelju. Inače ime Ivan je najčešće muško ime na Vrsinama.
I tako uz pomoć nekolicine donatora, a najviše vlastitim sredstvima i radom, mještani sagradiše kapelicu u zaseoku Ivankovi gdje ju je župnik don Jurica Petković na blagdan sv. Ivana apostola 27. 12. 2008. god. blagoslovio. Nakon svečanog blagoslova domaćini su organizirali pučku feštu.

Kapelica sv.LucijeKapelica sv. Lucije u Najevima

U selu Najevi, u predjelu koji se naziva Smokvina, Kaja Najev pok. Frane izgradio je u kamenu kapelicu i dao je blagosloviti na čast sv. Lucije, a posvetio ju je svim maslinarima – vrijednim težacima ovoga kraja. Dana 13. prosinca 2011. god. (na sam blagdan sv. Lucije) župnik don Jurica je uz prisustvo mnogih mještana blagoslovio kapelicu, a Kaja Najev je počastio sve nazočne bakalarom s komina.

Kapelica Gospe od ZdravljaKapelica Gospe od zdravlja u Gustirni

Godine 2003. u Gustirni (predio zvan Musinovi), Svetin Musinov je ispred svoje kuće izgradio kapelicu s kamenim reljefom Gospe od zdravlja, koju je župnik don Jurica blagoslovio, a Svetin ju je posvetio za zdravlje svog sina i cjelokupne hrvatske mladeži.

Kapelica Srca IsusovaKapelica Srca Isusova u Najevima

Na predjelu Platine u blizini Najevih u suhozidu svog maslinika kapelicu na čast Srcu Isusovu je izgradio Zoran Rinčić s obitelji kao zahvalu za ozdravljenje kćeri Zorane. Kip Srca Isusova s tekstom “Srce Isusovo u te se ufamo” izradio je Zdenko Vrdoljak. Kapelica je blagoslovljena 2003. god.

 

Križ na DogradamaKriž na Dogradama

Kameni križ, prvi sakralni objekt u Dogradama, mjestu s 80-ak obitelji blagoslovljen je 04. kolovoza 2002. god., na istom mjestu gdje je postojao drveni križ (izgrađen najvjerojatnije prije prvog svjetskog rata) i pokraj kojega se u davnini blagoslivljalo polje.
Novi križ u cijelosti je izgrađen u bračkom kamenu (veselje). Izgradio ga je klesar Tomislav Šalov, sada akademski kipar. Radio ga je 3 mjeseca ponekad više od 10 sati dnevno. Cijelom njegovom površinom isklesan je hrvatski pleter, a pri dnu je isklesan novoosmišljeni grb Dograda (smokva, maslina i loza) te citat iz evanđelja: “Uzmi svoj križ i pođi za mnom”. Ispred križa je kip Gospe koja kleči sklopljenih ruku. Okoliš križa održava obitelj graditelja Tomislava Šalova. Uz  križ redovito se vijori hrvatski barjak!

Križ na VrsinamaKriž na Vrsinama

U centru Vrsina, pored pošte, izgrađen je veliki kameni križ visok 4 m, a izgrađen je u obliku maslinova drveta. Ispred križa je postavljen kameni stup s hrvatskim grbom na vrhu i posvetom trojici mladića poginulima za vrijeme Domovinskog rata.
Ispod teksta koji je uzet iz hrvatske himne: “sinje more svijetu reci da svoj narod Hrvat ljubi”, nalaze se njihova imena:
Gojko Vukman 1961. – 1993.
Mario Matijaš 1967. – 1993.
Tomislav Matijaš 1976. – 1993., civilna žrtva

Križ ispred Crkve sv. Jure u SvincimaKriž u Svincima

Na blagdan sv. Jurja 23. travnja 1999. god. župnik don Jurica Petković u prisustvu dvojice kolega svećenika, don Filipa Rodića i pok. don Jose Boke, ispred crkve sv. Jurja blagoslovio je križ koji su mještani Svinaca dali izgraditi u spomen na sve poginule za Hrvatsku domovinu. Na spomen ploči uklesan je hrvatski grb i pleter.

Križ na marinskom grobljuKriž na marinskom groblju

Na ulazu u marinsko groblje, sa sjeverne strane crkve sv. Jakova, na glavnom ulazu pokraj željeznih vrata nalazi se kameni križ pokraj kojeg se na Mrtvi (Dušni) dan moli Odrješenje za sve pokojne na tom groblju. Kameni križ sagrađen je najvjerojatnije 1898. god. kada je i obnovljeno kompletno marinsko groblje i izgrađena kamena ograda oko njega.

Križ u GustirniKriž u Gustirni

Na ulazu u selo Gustirnu mještani su dali izgraditi veliki kameni križ oko kojega je uređen okoliš i postavljena spomen ploča s tekstom iz pjesme A. G. Matoša “Kip domovine”. Na sam blagdan sv. Ante 2005. god. blagoslovu križa je nazočilo cijelo selo (žene u narodnim nošnjama) kao i njihovi gosti. Pored križa vijori se hrvatski barjak, a mještani redovito uređuju okoliš.

Kip domovine

U katedralu jedne teške noći, uđoh
tiho i priđoh do oltara,
Sa zvonika jecahu zvona stara, htio
sam duši molitvom pomoći,
kad tamo pri tamnom visokom odru,
jedna žena gledaše u daljinu,
Tri su joj boje ovile haljinu, prepoznah
crvenu, bijelu, modru.
I reče mi tiho: Moli se, sinko, Nad
nama pletu neke čudne niti,
Hrvat je opet tako teško biti…

A. G. Matoš