Sveta Kata, snig na vrata
Blagdan svete Katarine Aleksandrijske, djevice i mučenice slavimo 25. studenog. Lik sv. Katarine simbol je čiste i idealne mladosti, one istinske duševne i tjelesne ljepote koju je Kristova milost oplemenila i posvetila. Zaštitnica je teologa, djevica, krojačkih naučnica, učenika, učitelja, filozofa, književnika, knjižničara, odvjetnika, sveučilišta i bolnica. Pomoćnica je u bolestima svih vrsta, osobito oboljenja glave i jezika, kao i pri govornim poteškoćama, gubitku mlijeka u dojilja, te u potrazi za utopljenicima. Rodila se oko 282. godine u Aleksandriji u Egiptu, a pogubljena je 305. (po nekima 308. godine). O njezinom životu, mučeništvu, prijenosu relikvija i čudesima nakon smrti postoje brojne legende i priče.
Maksimin Daia, naslijedivši rođaka Galerija, preuzimao je vlast u Aleksandriji. Tom prigodom organizirana je svečanost koja je uključivala i pogansko žrtvovanje životinja. Katarina je bila pozvana, ali je odbila u tome sudjelovati zbog svoje vjere. Prema predaji, Maksimin se zaljubio u lijepu i pametnu kršćanku tako jako da je odlučio rastaviti se od svoje žene te oženiti Katarinu. Mlada djevojka ga je odlučno odbila. On ju je tada suočio s pedesetoricom filozofa s namjerom da je oni uvjere kako Krist, budući da je umro na križu, ne može biti Bog. No Katarina je, služeći se govorničkom vještinom, a još više dobrim poznavanjem filozofije i teologije, pridobila na svoju stranu mudrace. Oni, rasvijetljeni milošću, prionuše uz kršćanstvo. No Maksimin ih je sve stavio na muke i pogubio. Ne mogavši slomiti Katarinu, razbjesnio se i dao načiniti posebnu spravu za mučenje – kotač s bodežima koji će je sasjeći. No ta se sprava raspala. Tada je djevojka odvedena izvan grada te joj je odrubljena glava. Zato je simbol njezinog mučeništva kotač i mač.
U srednjem vijeku ovu su sveticu osobito slavili studenti filozofije. Tako
su i Isusovci u Zagrebu uz svoj kolegij sagradili krasnu baroknu crkvu sv. Katarine, koja je pravi biser sakralne umjetnosti. Brojni vrhunski majstori prikazuju je kao kraljevnu s krunom, ružama, palmom u ruci, uz kotač s bodežima ili u trenutcima mučenja. Među njima su i slavni Caravaggio, Rubens i Tizian. Europske galerije pune su takvih slika. Među njima su i Prado
u Madridu, Nacionalna galerija u Londonu, Ashmolean u Oxfordu, galerije u Berlinu i Beču, Nacionalna galerija u Budimpešti i mnoge druge.
Sveta Kate – k’ ognju gnjate, Sveta Kata – snig na vrata te Sveta Kate kokošica – misec dana do Božića.
Pripremila: Fani Perun, prof.
Izvor: internet
